Kada se Sunce, Mjesec i Zemlja nađu u istoj ravnini, Mjesec može djelomično ili potpuno zakloniti Sunce.
Saturn je drugi planet po veličini, prepoznat ćemo ga po planetarnim prstenovima.
Kopno na Zemlji podijeljeno je na kontinente između kojiih se nalaze oceani.
Plima i oseka periodično su dizanje i spuštanje razine mora nastalo pod utjecajem gravitacijske sile Mjeseca.
Lateralna sila pritiska uzrokuje nabiranje stjenovitih slojeva. Na taj način nastaju nabrane planine.
Voda na Zemlji nalazi se u neprekidnom stanju promjene. Ciklus vode uključuje sljedeće procese: isparavanje, stvaranje padalina, otapanje i zamrzavanje.
Mehaničke konstrukcije, koje su energiju vode pretvarale u iskoristive oblike energije, koristile su se već u srednjem vijeku.
Bell je 1876 izumio telefon, kojim je moguć prijenos ljudskog govora u obliku električnih impulsa.
Američki izumitelj je 1837. na njujorškom sveučilištu predstavio svoj revolucionarni izum, kojim je u osnovi promijenio telekomunikaciju.
Maglev vlak je posebna, moderna vrsta željezničkog vozila, koja u pokretu, pomoću magnetske sile, lebdi nad vodilicom. Ovo je najnovija vrsta tehnologije, kreće se brzinom od 400 km na sat.
Atomska bomba je jedna od najdestruktivnijih oružja povjesti.
Tipična naselja nordijskih plemena ćemo naći i na područjima daleko od Skandinavije.
Vojska Aleksandra Velikog uspješno je koristila opsadne kule pri napadu na obrambene zidine i utvrđenja.
Animacija nam pokazuje sklop molekule dušika: jednu sigma, i dvije pi veze.
Osnovni cilj složenog sustava obrambenih zidina bio je sprječavanje prodora nomadskih naroda sa sjevera.
Odličan vodovodni i cestovni sustav rimskoga carstva pokazatelj razvijenosti rimske kulture.
Najveće arheološko nalazište iz brončanog doba na Kreti najvjerojatnije je bilo obredno i političko središte minojske kulture.
Genijalni grčki izumitelj je između ostalih imao i neke ratne sprave.
Veličanstven glavni grad carstva Asteka je začudio čak i španjolske osvajače.
Šahovskim zadaćama razvijamo logičke vještine na satu matematike.
Velika geografska otkrića početkom Novog vijeka nisu samo promijenila izgled geografskih karata, već su imala dubok utjecaj i na ostala područja ljudskog života.
Dinamičan razvoj industrije je zahtijevao sve veću količinu sirovina, te je prouzrokovao razvoj rudarstva na kraju 18. stoljeća.
Promjene agregacijskih stanja zapravo su prijelazi između čvrstog, tekućeg i plinovitog agregacijskog stanja.