Kinetičku energiju vjetra vjetrenjača pretvara u energiju, koja se može koristiti na više načina, a poznata je već od srednjega vijeka.
Zubi su podijeljeni u četiri skupine: sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci i kutnjaci.
Oko Sunca kruže unutrašnji, terestrički (tj. stjenoviti) planeti, i vanjski, jovijanski (tj. plinoviti) divovi.
Brodska prevodnica omogućuje plovilima svladavanje razlike u razinama vode.
Engleski inženjer George Stephenson je izgradio svoju lokomotivu za jednu utrku lokomotiva 1829. godine.
Popularan model američke tvornice automobila, prvo vozilo koje se proizvodilo na pokretnoj traci.
Kao posljedica neolitičke revolucije, ljudske zajednice su se nastanile i osnovale prva trajnija naselja u povijesti čovječanstva.
Piramide u Gizi jedino su netaknuto čudo Staroga vijeka koje je ostalo očuvano do današnjih dana.
Prosječna stambena zgrada u drevnom Egiptu je imala više tipično raspoređenih prostorija.
Zgrada londonskog kazališta je ovalni amfiteatar, bez krova u centralnom dijelu - jedan od njegovih ravnatelja je bio William Shakespeare.
Trgovačke rute tankera i brodova za prijevoz spremnika su postale guste poslije Drugoga svjetskog rata, danas su rasprostranjene po cijelom svijetu.
Prvi redovni putnički zrakoplov koji je nadmašio brzinu zvuka je poletio 1976. godine.
Titanic je na početku 20. stoljeća bio najveći putnički brod na svijetu.
Bakterije možemo podjeliti prema obliku stanice.
U eukariotskoj stanici razvile su se brojne stanične organele.
Limfne žile prenose limfu u krvne žile, a limfni su čvorovi sastavni dio imunološkoga sustava.
Oko je važan osjetilni organ koji služi pretvaranju svjetlosti u živčane impulse.
Morske struje su povezano gibanje morske odnosno oceanske vode, koje ima važan planetarni utjecaj.
Svemirsku postaju je izgradilo 16 zemalja, njome je osigurana nazočnost čovjeka u svemiru.
Razlika u temperaturi između polova i ekvatora izaziva planetarno kruženje zraka, na koje utiče više čimbenika, između ostalog i okretanje Zemlje.
Svaka točka na Zemlji može se točno odrediti pomoću geografskog koordinatnog sustava.
Godišnja doba javljaju se kao posljedica različitog nagiba osi Zemljine vrtnje, zbog čega sunčeve zrake u različito doba godine padaju pod različitim kutevima.