Golgijev aparat
Proteini obrađuju se i pakiraju
u Golgijevom aparatu ili Golgijevom tijelu. To također igra važnu ulogu u određivanju konačnoga odredišta proteina.
Vakuola
Mjehur unutar stanice ispunjen nukleoplazmom. Igra važnu ulogu u održavanju unutarnjega hidrostatičkoga tlaka ili turgora unutar stanice, skladištenju minerala i uklanjanju otpadnih tvari.
Stanična jezgra
Nalazi se u središtu jezgre. Ovdje nastaju ribosomi.
Kloroplast
U kloroplastima se odvija fotosinteza: proizvodnja šećera iz ugljikovoga dioksida uz pomoć sunčeve energije.
Stanična membrana
Lipidna membrana (ovojnica) koja obavija stanicu.
Mitohondrij
Obje vrste stanica, biljne i životinjske,
sadrže mitohondrije koje često nazivaju izvorom stanične energije, odnosno staničnom energetskom centralom.
Stanična jezgra
Staničnu jezgru obavija jezgrina membrana. Ona sadrži jezgricu (nukleolus), gdje se stvaraju ribosomi. Sadržaj stanične jezgre uglavnom sačinjava kromatin.
Endoplazmatski retikulum
Složena međusobno povezana mreža membranskih vezikula u stanici,s povezanim ribosomima, koji igraju ključnu ulogu u sintezi proteina. Igra važnu ulogu u sintezi i obradi proteina, sintezi lipida i razgradnji nekih tvarih.
Stanična stijenka
Stanična stijenka sastoji se od celuloze
i služi pružanju zaštite, održavanju staničnoga oblika i osiguravanju čvrstoće tkiva biljke.
Kromatin
Sastoji se od proteina i molekula DNA
koje su oko njih omotane. DNA određuje genetska svojstva stanice i organizma
koje te stanice izgrađuju.
Uobičajene biljne i životinjske stanice imaju mnogo sličnih i različitih svojstava. Obje vrste stanica imaju stanične jezgre, endoplazmatske retikulume (mrežice), odnosno složenu mrežu membranskih vezikula i Golgijevoga aparata (Golgijevoga tijela). Sadrži citoskelet i citoplazmu obavijenu staničnom stijenkom. Biljne stanice obično sadrže vakuolu (mjehurić unutar stanice ispunjen nukleoplazmom) i kloroplaste u kojima se odvija fotosinteza. Stanična membrana biljnih stanica obavijena je unutar stanične stijenke, načinjene od celuloze.
Životinjske i biljne stanice
Biljne stanice
Evolucijom su jednostanični organizmi dosegli vrhunac svog razvoja. Pojava višestaničnih organizama, koje karakterizira stanična organizacija, predstavljala je daljnji korak u razvoju organizama. Stanice su najmanja jedinica života koja se klasificira kao živo biće. Stanice sudjeluju u biološkim procesima, ali same organele stanica nisu živa bića.
Anatomija i razvoj biljaka
9
◄
Anatomija i razvoj biljaka
8
►
