Vladari i carstva
Vladari Carstva “Vječnog grada”: Rimski carevi
Augustova vladavina označila je početak treće (i posljednje) faze rimske političke strukture, carstva. Dinastije careva vladale
su Rimskim Carstvom gotovo 500 godina. Među ‘božanskim’ vladarima bilo je i velikodušnih i zlonamjernih, okrutnih
i dobroćudnih, inteligentnih i slaboumnih careva. Ali bez obzira
na njihov karakter, svi su ostavili svoj trag u povijesti Rima.
Rimsko Carstvo
Svoja najveća teritorijalna širenja je postigao na prekretnici 1. i 2. stoljeća, za vrijeme vladavine cara Trajana, šireći se od Atlantskog oceana do Arapskog poluotoka i od Britanije sve do Egipta. To je carstvo obuhvaćalo gotovo cijelo Sredozemlje stoga
su ga Rimljani s pravom nazivali
Mare Nostrum („naše more”).
Koloseum
Njegova gradnja započela je u vrijeme cara Vespazijana i građevinu 80. g. poslije Krista svečano je otvorio njegov nasljednik, car Tit. Proslava kojom je obilježeno otvaranje objekta, uključivala je masakr više tisuća divljih životinja.
Posvetni natpis slavoluka
Natpis na slavoluku glasi: ‘Rimski senat i narod
(ovo posvećuju) božanskom Titu Flaviju Vespazijanu,
sinu božanskog Vespazijana.’
Titov slavoluk
Trijumfalni lukovi bili su karakteristični za rimsku arhitekturu. Obično su građene u spomen na neku važnu osobu ili vojnu pobjedu. Titov slavoluk, koji je stajao na ulazu u Forum Romanum, obilježavao je pobjede imperatora. Luk visok 15 metara i širok
13 metara sagrađen je za vrijeme vladavine Domicijana, Titovog mlađeg brata.
Car Tit
Sin cara Vespazijana,
Tit je bio drugi car Flavijeve dinastije. Njegova je vladavina bila kratka, trajala je od 79. do 81. godine. Povjesničari ga prikazuju kao vrlo popularnog vladara, ali vjerojatno preuveličavaju njegove zasluge.
Od egipatskih faraona do francuskih careva
17
◄
Od egipatskih faraona do francuskih careva
16
►
