Savršeno ljudsko tijelo

Ljudsko tijelo i stanice od kojih je ono sastavljeno možemo zamisliti kao veliku tvornicu s milijunima malih postrojenja koja usko međusobno surađuju. Svaka stanica („postrojenje” u tvor­nici) ima milijune zadataka koji se moraju precizno uskladiti. Stanice kontrolira njihova jezgra koja daje upute. Upute su kodirane i uvijek stižu na točno odredište unutar stanice i neprestano se provode. Uputa kaže koju vrstu bjelančevine stanica mora proizvesti. To je veliki pothvat, zar ne?

Djeca nasljeđuju kromosome obaju rodi­telja. Kada se stanica spermija i jajna stanica spoje, polovica kromosoma unutar oplođe­nog jajašca (ili zigote) dolazi od oca, a polo­vica od majke. U zigoti su 23 para kromo­soma: 22 para su tje­lesni kromosomi (ili autosomi), a 1 par su spolni kromosomi (ili alosomi). Spolni kromosomi određuju hoće li dijete biti djevojčica ili dječak.

Kromosom

Sastoji se od stisnutog lanca DNK i povezanih bjelančevina. Nastaje tijekom diobe stanice. Ukupno su u ljudskim stanicama 23 para kromosoma. Oni sadržavaju ukupan genski materijal stanice.

DNK

DNK je velika molekula čija građa podsjeća na uvijene ljestve. Taj oblik nazivamo dvostrukom uzvojnicom. DNK sadržava kodirane upute pri­jeko potrebne za funkcioniranje stanice.

Geni

U dvostrukoj uzvojnici DNK svaka je „stepenica” sastavljena od jednog para baza. Redoslijed parova baza sadržava kodiranu informaciju. Sva 23 para ljudskih kromosoma sadržavaju 3 mili­jarde parova baza. Dio DNK koji kodira jednu bjelančevinu zove se gen.

Kromosomi, DNK i geni

Molekule DNK stisnu se i tvore kromo­some. Svaki se kromosom sastoji od jedne molekule DNK, ali se molekula DNK sastoji od brojnih gena. Geni kodiraju uputu dobivenu iz jezgre.