San o letenju

U povijesti osvajanja neba, od renesanse do današnjih modernih letjelica, bilo je mnogo važnih prekretnica. Da Vincija njegovi izumi nisu podignuli s tla, ali su zato braća Montgolfier iskusila osjećaj letenja. Zrakoplov braće Wright i pojava velikih cepelina, početkom 20. stoljeća, najavili su novo doba. Brzi tehnološki razvoj, vezan za Drugi svjetski rat, doveo je do velikog iskoraka u razvoju zrakoplova. Pojavom aviona na mlazni pogon, čovječanstvo je doživjelo dotad neviđeni razvoj zrakoplovstva koji je srušio prostorne i vremenske barijere. Danas je letenje postalo nerazdvojiv dio ekonomskoga i društvenoga života.

Leonardo da Vinci, svestrani renesansni genij, projektirao je stroj za letenje na osnovi svojih opažanja i istraživanja vezanih za letenje. Cilj je njegove iznimno složene studije, koju je proveo 1489. godine, bio stvoriti napravu koja bi oponašala različite faze leta ptica.

Važnu ulogu u povijesti zrakoplovstva imala su dvojica Francuza, braća Montgolfier. Provodila su pokuse s balonima ispunjenima toplim zrakom i konačno postigla uspjeh tako što su zrak u balonu neprekidno zagrija­vala odozdo. Prvi let takvim balonom s ljudskom posadom ostvaren je u Parizu, u jesen 1783. godine.

Otto Lilienthal konstruirao je zračne jedrilice od pruća i platna. Nakon što je uveo neka poboljšanja, mogao je preletjeti do 300 m. Lilienthalova jedrilica iz 1891. godine bila je preteča suvremenim zmajevima.

Bio je to zrakoplov koji su izradila dvojica Amerikanaca, braća Wright. Njegov prvi let, 17. prosinca 1903. godine, pionirski je događaj u
povi­jesti zrakoplovstva: prvi uspješni kontrolirani let motornog zrakoplova težeg od zraka.

Cepelin je vrsta zračnoga broda krutog tipa koji se koristio
i u civilne i u vojne svrhe. Hindenburg je prvi put poletio 1936. godine. Naziv je dobio po njemačkom predsjedniku Paulu von Hindenburgu, koji je umro 1934. godine.

De Havilland DH 106 Comet 1, koji je proizvela tvrtka za izradu zrakoplova de Havilland, bio je prvi serijski proizveden turbomlazni zrakoplov, odnosno prvi veliki putnički zrakoplov na mlazni pogon. Zato se smatra prekretnicom u povijesti zrakoplovstva. Njegov prvi redoviti let bio je 1952. godine, iz Londona u Johannesburg.

Boeing 747 bio je prvi širokotrupni komercijalni putnički zrakoplov. Jedan je od najpoznatijih zrakoplova svih vremena. Prvi let imao je 1969. godine, a u upotrebi je od 1970. godine do danas. Ima izvrstan odnos aerodinamične sile uzgona i sile otpora te je iznimno siguran.

Aérospatiale-BAC Concorde je iznadzvučni putnički zrakoplov koji je povučen iz prometa. Njegovi komercijalni letovi počeli su u siječnju 1976. godine i nastavili se idućih 27 godina, sve do povlačenja iz uporabe 2003. godine. Concorde je postavio više rekorda (primjerice, za najbrži prekooceanski let, od Londona do New Yorka trebalo mu je samo 2 sata 52 minute i 59 sekundi).

Ova širokotrupna letjelica s dvije palube i četiri mlazna motora jedan je od najvećih putničkih zrakoplova na svijetu. Zbog svoje impresivne veličine nazvan je „suberjumbo”. Prvi je put poletio 2005. godine, a na redovitim linijama leti od 2007. godine.