1
1
2
2
3
3
11
Kultura stanovanja od prapovijesti do modernog doba
◄
10
Kultura stanovanja od prapovijesti do modernog doba
►
Tajanstvene kamene građevine iz pretpovijesnog doba
Osnovna obilježja mlađeg kamenog doba su razvoj zemljoradničke
i stočarske privrede. Pojavili su se naselja sa trajnim stambenim objektima. Prva naselja su nastala na geografskim lokacijama gdje
je u blizini bilo pitke vode, šume (drvo potrebno za građenje i za oruđa), pašnjaka i plodne zemlje. U susjedstvu stambenih zgrada su izgradili obor za stoku. Među spomenicima megalitske kulture neolitskog doba spadaju i dolmeni koji su otkriveni na nekoliko kontinenata. Prvi put su se pojavili vjerojatno prije 12 tisuća godina.Među europskim zemljama, gdje su otkriveni dolmeni je i Nizozemska, gdje je narodni jezik ove jedinstvene kamene objekte koji najvjerojatnije simboliziraju špilju, nazvao hunebedima.
Naziv hunebed potječe od lokalnih stanovnika koji su
prvi puta uočili ove posebne dolmene. Složenica je sastavljana od dva člana koja imaju značenje: div i postelja. Drugim riječima, prema vjerovanju ovih ljudi, čudne kamene konstrukcije sagrađene od divovskih kamenih gromada su izgradili divovi i služili su kao ležaj.
Mjesto ukopa
Ljudi iz mlađeg kamenog doba gradili su grobnice u pograničnim dijelovima svojih naselja. Dolmeni megalitskih kultura su najvjerojatnije isto bile posebne grobnice izgrađene od kamenih blokova. Unutrašnjost dolmena je najvjerojatnije predstavljao mjesto prebivališta duše pokojnika. Arheolozi su u ovim dolmenima pored skeleta otkrili i oružje, oruđe, posuđe i nakit.
ulaz
zemljani humak
prsten oblikovan od kamena
U početku, zidovi kuća su građeni od drva ili gline naljepljene na pletene trske. Ovisno o klimatskim uvjetima, kuće su se gradile s ravnim ili šatorskim krovom. Jedini namještaj bili su ležajevi od slame prekriveni životinjskom kožom i krznom. Ognjište se također “preselilo” u unutrašnjost kuće.
ognjište
oruđa
peć
Odjeća ljudi iz mlađeg kamenog doba je bila puno raznovrsnija od njihovih paleolitskih predaka. Pojavom stočarstva i uzgojom biljaka postali su dostupni oni materijali (vuna, pamuk, lan, konoplja) koji su postali osnovnim sirovinama za pletenje – tkanje. Nastala je tekstilna odjeća koja je tadašnjim ljudima osigurala udobniju i otporniju nošnju.